Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Do 2021. na naplatu dolazi 60 milijardi kuna

U iščekivanju izdanja još jedne tranše obveznice na inozemnom tržištu analizirali smo stanje javnog duga te popisali otplate koje nas očekuju u sljedećih deset godina.

Raspored otplata zaduženja za kojima je država posegnula da bi financirala tekuće troškove vrlo je gust, a troškovi kreditiranja variraju po nekoliko postotaka.

Ukupno do 2021. na naplatu će sjesti 15 tranši obveznica ukupne vrijednosti oko 60 milijardi kuna pri čemu je riječ samo o iznosu zaduženja bez kamatnih stopa i prinosa koji ćemo na zaduženje platiti. Na popisu izdanih obveznica je deset domaćih izdanja i pet izlazaka na inozemno tržište, a kuponi se kreću od najnižih 4,25 posto na desetogodišnju notu u iznosu od 350 milijuna eura izdanu 2005. na domaćem tržištu do kupona od 6,875 posto na obveznicu koja na naplatu dolazi već sljedeće godine.

Potrebama za zaduživanjem država je povećala javni dug na 137 milijardi kuna do kraja 2010. pri čemu je to samo dug državnog sektora koji treba uvećati za dug Hrvatske banke za obnovu i razvoj te javnih tvrtki, koji se procjenjuje na 196 milijardi kuna.

Ako se uračunaju planirana zaduženja dug opće države mogao bi se dodatno povećavati, a analitičari procjenjuju da bi do kraja 2011. mogao iznositi 155 milijardi kuna, odnosno premašiti 44,6 posto BDP-a. Povećat će ga sigurno i izdanje lipanjske obveznice, koja će se plasirati na razdoblje od šest ili osam godina, tako da naplata bude u 2016. ili 2018. godini. Naime, jedino tada država nema veću otplatu pa je jasno da zgusnut raspored naplate prošlih zaduživanja ograničava prostor za manevar ministrici financija Martini Dalić.

U sljedeće dvije godine Ministarstvo financija ima otplatiti po otprilike četiri milijarde kuna, što za proračun ne bi trebao biti naročit problem, međutim za 2015., a pogotovo za 2020. trebat će dobar planer kako bi uspio vratiti dugove svojih prethodnika. Naime, 2015. dospijevaju tri tranše obveznica, odnosno 1,1 milijarda eura te 5,5 milijardi kuna, odnosno oko 13 milijardi kuna. Jedina utjeha tadašnjem ministru financija bit će da su zaduženja bila dobro raspoređena na početak, sredinu i kraj godine.

Kriza je učinila svoje, pa se pri zaduživanju 2009. nije razmišljalo o obveznici izdanoj 2004., tako da će u mjesec dana iz državne blagajne trebati izvući novac za dvije zasebne tranše; dolarske i eurske, čija ukupna vrijednost premašuje 1,2 milijarde eura. A nakon napornog studenoga 2019. doći će vrlo brzo i ožujak 2020. za kojeg se treba pripremiti oko 12,5 milijardi kuna koje će se istog dana proslijediti ulagačima.

Izračuni koje smo prezentirali u tekstu odnose se samo na iznose zaduženja, bez troškova prinosa i kamatnih stopa, a za ilustraciju o stvarnim troškovima refinanciranja i otplate duga dugovima možemo iskazati podatkom iz državnog proračuna iz kojeg je u četiri mjeseca za kamate isplaćeno 2,69 milijardi kuna, a u ožujku pri naplati obveznice teške 750 milijuna eura država je za inozemne kamate platila milijardu kuna.

Knjigovodstveni prikaz obveza države pokazuje da smo dogurali do 10,08 milijardi kuna obveza, što je manje nego na kraju travnja 2010. Lakše se zadužujemo nego što vraćamo dugove pa je tako država na domaćem tržištu stvorila 1,5 milijardi kuna novih obveza na domaćem tržištu, a kroz zajmove se zadužila za 4,8 milijardi kuna i vratila oko 600 milijuna kuna. Riječ je o klupskom kreditu podignutom kod domaćih banaka koji je poslužio za otplatu obveznice.

Izdanjem američke obveznice iz ožujka povećane su ukupne obveze države. Iako je obveznica trebala tek refinancirati dug, proračun kazuje da je nakon isplate investitora ipak ostalo 2,24 milijarde kuna novih obveza.

Ukupne obveze lani su iznosile 16,11 milijardi kuna, a rapidno su se povećavale na prijelazu 2008. u 2009., odnosno nakon što je država proglasila recesiju, kad su skočile s 4,2 na 16,45 milijardi kuna.